Stalna izložba Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine “Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba” otvorila je vrata za javnost, prvi put nakon 1992. godine.

Članovi upravnog odbora Irma Kalić i Miroslav Ilić te predsjednik UO Armin Omerović u sklopu redovnih posjeta podržanim projektima,posjetili su izložbu “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba”

Ističu kako je fondacija ove godine podržala 101 projekat među kojima je i izložba Zemaljskog Muzeja BiH koja je nedavno otvorena.

 

Iz jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Evrope, koja broji više od 100.000 predmeta, izdvojeno je oko 3.000 arheoloških nalaza koji kroz posebno naglašene tematske cjeline pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja.

“To je ujedno i najveća i najvažnija muzejska postavka koju ova država ima. Bio je ovo zajednički poduhvat Zemaljskog muzeja BiH i kolega iz regiona, prvenstveno Srbije i Hrvatske “

Autorice izložbe su Andrijana Pravidur i Ana Marić iz Zemaljskog muzeja BiH.

Andrijana Pravidur ističe značaj te stalne postavke u kulturnom smislu razvoja čovjeka na području Bosne i Hercegovine.

“Radi se o najstarijem i najdužem, periodu predhistorije, u kojem smo prezentirali razvoj i život čovjeka kroz različite nalaze materijalne kulture koji potječu sa cijelog prostora BiH. U muzeološkom smislu izložba ide hronološkim slijedom, ali unutar toga slijeda izdvojene su različite tematske cjeline na osnovu kojih se posjetiocima može što lakše i bolje prezentirati svakodnevni život čovjeka u predhistorijsko doba na području Bosne i Hercegovine”, naglasila je.

Naglasila je i edukativni segment i činjenicu da će mladi svih starosnih dobi moći iz te izložbe nešto naučiti o povijesti ove države, a o tome su dosad samo mogli čitati.

Ana Marić navodi da se izložbom “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba” zatvara krug i donosi cijela priča o razvoju čovjeka na prostoru današnje BiH, od predhistorije do kraja srednjeg vijeka.

Izložba je smještena u istočnom krilu zgrade Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja, u prizemlju i na galeriji. Najstariji nalazi su iz razdoblja paleolitika, starijeg kamenog doba.

Tom izložbom naglašavaju se opšta kulturna dostignuća, razvoj trgovine i tehnologije, socijalni kontakti, razmjena iskustava, znanja i ideja, cijela dinamika života prostora koji je kroz dugo razdoblje prethistorije bio intenzivno uključen ili je u nekim aspektima čak oblikovao društvene i kulturne tokove ondašnjeg poznatog svijeta.

Izloženu građu prate odgovarajući tekstovi, crteži i fotografije (kao i prema autentičnim arheološkim podacima izrađene rekonstrukcije prethistorijskih kuća, keramičkih i metalurških radionica i procesa) koje za cilj imaju da posjetiocima olakšaju razumijevanje namjene, načina upotrebe i značenja pojedinih predmeta u kontekstu svakodnevnog života u različitim prethistorijskim razdobljima.

U izradi stalnog postava “Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba”, osim kustosa Odsjeka za prethistoriju i stručnjaka Odjeljenja za konzervaciju ZMBiH, učestvovali su i brojni drugi arheolozi, restauratori, konzervatori, arhitekti i dizajneri iz Bosne i Hercegovine i inostranstva.

Predstavnici fondacije su u proteklom periodu primili zahvalnice za neke od  podržanih i realiziranih  projekta kao što su  prvi međunarodni teatarski festival u Živincama,51. Likovna kolonija „Krušnica“ u Bosanskoj Krupi,10 jubilarni acoustic fest Travnik,festival glumca u Konjicu, 9. Vareš classic festival 2021 “Ethos” te mnogi drugi.

Iz fondacije su najavili nastavak posjeta podržanim  projektima te praćenje njihove realizacije.